Profesionalni stres je pojava kojoj su često izloženi stručnjaci pomagačkih profesija, u koje se ubraja i medicinsko osoblje. Krajnji negativni ishod profesionalnog stresa je sagorijevanje na poslu. Sindrom sagorijevanja je rezultat trajne ili učestale emocionalne opterećenosti, nastale uslijed intenzivne brige za druge i pružanja pomoći drugima.
Uzroci nastanka sindroma sagorijevanja kod profesionalaca su:
Kontinuirani rad s osobama koje su izložene bolu, gubitku i traumi može dovesti do stanja “inficiranosti” negativnim emocijama kod profesionalaca što se manifestuje kroz emocionalnu iscrpljenost.
Neki pacijenti su skloni idealizirati podršku koju dobivaju, dok su je drugi skloni podcjeniti. Bez objektivnih povratnih informacija, profesionalci se mogu osjećati zbunjeno i početi sumnjati u vlastite kvalitete i osjećaj vrijednosti.
Česta zabrinutost oko pacijenata, njihovih prezentnih simptoma je ono što karakteriše ovaj posao. Bez obzira da li govorili o tome, rješavanje kriznih situacija u praksi za sobom često donosi neprospavane noći i osjećaj tjeskobe.
Usmjerenost na probleme i bol drugih dovodi do gubitka kapaciteta i strpljenja za rješavanje vlasitih životnih izazova kod profesionalaca.
Za razliku od stolara ili vrtlara, medicinski profesionalci rijetko vide neposredne i opipljive rezultate svog rada. Čak i kad je terapija učinkovita pacijenti odlaze i sa njima odlazi znanje o dugoročnom učinku intervencija na njihov život što može probuditi osjećaj bespomoćnosti.
Preopterećenost obavezama, nezadovoljstvo poslom, slaba mogućnost napredovanja uz nedostatak pozitivne povratne informacije i narušene međuljudske odnose na radnom mjestu može doprinijeti akumulaciji profesionalnog stresa.
Simptomi sagorijevanja se manifestiraju kroz tri prepoznatljiva simptoma: gubitak empatije, smanjenje osjećaja postignuća i osjećaj iscrpljenosti.
Specifični znaci sindroma sagorijevanja profesionalaca iz oblasti medicinske struke su:
- povlačenje u administrativni posao većinu dana
- davanje predirektivnih savjeta, neljubazost
- popuštanje u granicama odnosa
- maštanje o drugom radnom mjestu koje ne uključuje rad sa osobama u potrebi
- osjećaj olakšanja kada se pacijent ne pojavi na dogovoreni termin
- česta odsutnost misli tokom razgovora sa pacijentom
- iznenadna nezainteresovanost za proširivanje stručnog znanja
- tjelesna i emocionalna iscrpljenost praćena snažnim osjećajem istrošenosti, uz pojavu poteškoća sa spavanjem i osjećajem manjka energije
Sindrom sagorijevanja se može prevenitrati i ublažiti! Ove korake još danas možete poduzeti i zaštititi sebe:
- Uključite se u timski rad sa kolegama. Podršku kompleksnim slučajevima lakše je pružati kada ste u timu kolega. Timski rad dokazano pomaže u sprječavanju sagorijevanja.
- Osigurajte vlastiti rast vaše ličnosti. Vi niste samo profesionalac. Vi ste također kompleksna ličnost koja ima potrebe i želje. Održite živim vaše interese poput slikanja, pisanja, vježbanja itd. Pobrinite se da imate vremena raditi ono što volite.
- Nastavite vaš profesionalni razvoj. Pored formalnog obrazovanja profesionalni razvoj se može održavati i kroz aktivni angažman u profesionalnom udruženju, posjete različitim stručnim skupovima, pisanje i čitanje stručnih radova i literature. Na taj način ostajete u kontaktu sa promjenama koje su vezane za vašu profesiju te umanjujete doživljaj stresa.
- Ostanite u kontaktu sa sobom. Za vas ova preporuka može značiti održavanje rutine spavanja, vježbanja, duhovne prakse i pravilne prehrane, zatim odlazak na psihoterapiju ili bivanje u samoći i prirodi. Svako treba redovan odmor i obnovu. Uzmite vremena da osvijestite vaše potrebe i da ih ispunite.
- Napravite vrijeme za porodicu i prijatelje. U nošenju sa profesionalnim stresom važna je socijalna podrška koja vas okružuje. Odvojite vrijeme za aktivnosti u kojima uživate ili jednostavno provedite vrijeme s osobama koje su vam bliske.
Načela na temelju kojih su savjeti oblikovani, izvori:
Buljubašić, A. Sindrom sagorijevanja među zdravstvenim djelatnicima, Diplomska radnja, Sveučilište u Splitu, 2015
http://www.hdod.net i https://repo.ozs.unist.hr/islandora/object/ozs:56/preview
Centers for Disease Control and Prevention, After the response: Family and Work-life, 2018
https://emergency.cdc.gov/coping/responders.asp
Zur Institute “Therapists” Burnout: Facts, Causes and Prevention, Clinical Update“, 2020
https://www.zurinstitute.com/clinical-updates/burnout-therapists/
Howes,R. “Preventing therapist burnout”, 2008
https://www.psychologytoday.com/us/blog/in-therapy/200811/therapist-burnout
Spector, H. “How to Avoid Therapist Burnout in 5 Daily Steps”, 2016
https://www.simplepractice.com/blog
Društvo Psihologa u Federaciji BIH kroz projekat: “Inicijativa za pružanje psihološke podrške profesionalcima u vremenu krize izazvane COVID-19” – Materijal: “Profesionalci u misiji samopomoći”
Related Posts
Izvještaj o aktivnostima COVID tima 2020
Godina iza nas Protekla pandemijska 2020. godina je za većinu nas donijela izrazitu zabrinutost. Strah je dosegao vrlo visoku razinu i neizbježno je uticao na naše razmišljanje, donošenje odluka,...
Podrška samostalnoj rehabilitaciji nakon bolesti povezane sa COVID-19
Kome je namijenjena ova brošura? Ova brošura daje osnovne vježbe i savjete prvenstveno za odrasle koji su hospitalizovani zbog težeg oblika COVID-19 oboljenja. Ona daje informacije o...